Skandal trese Harvard: Amerika češlja univerzitet zbog diskriminacije pri zapošljavanju - oni odbijaju da predaju tražene podatke
Istraga je usmerena na zapošljavanje belih muškaraca.
Američka Komisija za jednake mogućnosti pri zapošljavanju (EEOC) tužila je Univerzitet Harvard, tražeći od saveznog suda da natera jednu od najprestižnijih američkih obrazovnih institucija da preda dokumentaciju potrebnu za istragu o navodnoj diskriminaciji pri zapošljavanju.
Istraga je posebno usmerena na tvrdnje o diskriminaciji belih muškaraca, ali se navodi EEOC-a odnose i na moguće različito postupanje prema belcima, Azijatima, muškarcima i heteroseksualnim osobama.
Tužba je podneta saveznom sudu u Bostonu, a predstavlja novi front u višemesečnom pravnom sukobu između Harvarda i administracije predsednika Donalda Trampa.
Slučaj proizlazi iz prijave koju je prošle godine podnela predsednica EEOC-a Andrea Lukas.
Ona je tvrdila da Harvard od 2018. godine primenjuje obrazac koji bi mogao predstavljati sistemsku diskriminaciju na osnovu rase i pola, navodeći da je cilj univerziteta bila demografska diversifikacija nastavnog osoblja.
EEOC sada od Harvarda traži dokumente koji bi mogli da pokažu kako su kandidati za profesorska mesta birani i zapošljavani.
Agencija navodi da je univerzitet dostavio deo tražene dokumentacije, ali da nije predao sve podatke obuhvaćene sudskim pozivom. Među traženim materijalima nalaze se i podaci o kandidatima za profesorska mesta od 2018. godine.
EEOC od saveznog suda traži nalog kojim bi Harvard bio obavezan da postupi po zahtevu agencije.
Istraga se vodi u okviru odredbi Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, koji zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju na osnovu rase, pola i drugih zaštićenih svojstava.
Harvard osporava način na koji je istraga pokrenuta i tvrdi da se ne radi o legitimnom nadzoru, već o politički motivisanom pritisku.
Advokati univerziteta naveli su u dokumentima priloženim uz postupak da EEOC, prema njihovom stavu, "ne sprovodi istragu u dobroj veri", već učestvuje u koordinisanoj odmazdi američke vlade protiv Harvarda.
Univerzitet tvrdi da je do sukoba došlo nakon što je odbio zahteve administracije da svoje programe zapošljavanja i akademske politike prilagodi njenim prioritetima.
Te tvrdnje predstavljaju stav Harvarda i predmet su pravnog spora, a nisu sudski utvrđena činjenica.
Najnoviji postupak deo je mnogo šireg sukoba između Trampove administracije i Harvarda.
Američke vlasti su tokom prethodnih meseci pokretale više postupaka i mera protiv univerziteta, uključujući pokušaje da se preispitaju njegovo korišćenje rasnih kriterijuma u upisu studenata, način zaštite studenata od uznemiravanja i korišćenje federalnih sredstava.
U februaru 2026. Ministarstvo pravde SAD takođe je tužilo Harvard zbog uskraćivanja podataka o upisu studenata koji bi trebalo da budu iskorišćeni za istragu o tome da li univerzitet i dalje uzima rasu u obzir pri prijemu. Ministarstvo je tada naglasilo da taj postupak traži podatke i dokumentaciju i da sama tužba ne predstavlja optužbu Harvarda za rasnu diskriminaciju.
Savezni sudija je prošle nedelje izrazio sumnju u deo tog postupka i postavio pitanja o načinu na koji je administracija pokušala da natera Harvard da preda tražene podatke.
EEOC je pod rukovodstvom Andree Lukas poslednjih meseci značajno pojačao kontrolu programa raznolikosti, jednakosti i uključivanja, poznatih kao DEI.
Agencija je već pokretala postupke protiv kompanija i institucija zbog navodnog različitog tretmana zaposlenih ili kandidata na osnovu rase i pola. EEOC je, između ostalog, tokom 2026. pokrenuo postupak protiv kompanije Nike zbog navoda o sistemskoj rasnoj diskriminaciji povezanom sa DEI programima.
Lukas je ranije javno pozivala bele muškarce koji smatraju da su diskriminisani na radnom mestu da podnesu prijave EEOC-u. Agencija je time najavila šire preispitivanje programa koji bi, prema njenom tumačenju, mogli dovesti do nezakonitog različitog tretmana zaposlenih ili kandidata.
U junu je Ministarstvo pravde SAD objavilo i pravno mišljenje prema kojem su određene smernice EEOC-a o takozvanom „disparate impact“ pristupu neustavne, uz obrazloženje da mogu podsticati poslodavce na rasno odlučivanje.
Najnovija tužba tako dodatno produbljuje pravni sukob između Harvarda i američkih federalnih vlasti.
EEOC insistira da ima pravo da sprovede istragu i dobije dokumente koji su joj potrebni da utvrdi da li je bilo kršenja federalnog zakona.
Harvard, s druge strane, osporava legitimnost postupanja agencije i tvrdi da je deo šireg političkog pritiska na univerzitet.
Sud će sada morati da odluči da li će EEOC-u omogućiti da prinudi Harvard na predaju kompletne dokumentacije koju je zatražio.
Za sada nije utvrđeno da je Harvard počinio diskriminaciju pri zapošljavanju. Predmet se nalazi u fazi istrage i sudskog postupka, a upravo bi traženi podaci trebalo da pomognu EEOC-u da utvrdi da li za takve tvrdnje postoji osnov.
Srbija Danas